text
Objavljeno: 22.08.2018. | Autor: Fino.hr | Foto: Fino.hr

Hrana bez aditiva i konzervansa

Birajmo lokalno, svježe i zdravo! Hranu koja je izvorna; kojoj nije ništa dodano i oduzeto! Hranu od malih proizvođača proizvedenu na tradicionalan način.

Današnja hrana koja se može pronaći na policama supermarketa uvelike se razlikuje od one koja je prevladavala u trgovinama desetljećima prije. Razvojem tehnologije i mehanizacije u proizvodnji uz napredak farmaceutske i kemijske industrije mijenjala se receptura i sastav proizvoda. Tako većina današnjih proizvoda sadrži veliki broj raznih aditiva i konzervansa. Koriste se kako bi se namirnicama produžio rok trajanja, promjenila boja i organoleptička svojstva, intenzivirao okus i sl.

U prilog tome idu i česti komentari vjernih potrošača koji su godinama kupovali određeni proizvod kako to više nije isti okus, boja, miris i sl. Nerijetko se događa da se receptura određenog artikla dostupno dugog na tržištu odjednom promjeni pa potonji tako počinje sadržavati više šećera a manje voća ili manje mesa a više aditiva, masnoće i pojačivača okusa. Dodaci hrani neprestana su tema mnogobrojnih afera i interesa znanstvenih studija o utjecaju na ljudsko zdravlje. Statiske govore da se određena oboljenja, posebno ona gastroenterološka sve više pojavljuju u ranijoj ljudskoj dobi, a kao glavni uzrok navode se aditivi, procesuirana hrana, stres, ubrzan tempo života i brzi i nezdravi obroci ''s nogu''. Najčešće je riječ o obrocima s velikim udjelom masnoće, ugljikohidrata i sl.

Kod suhomesnatih proizvoda najviše se upotrebljavaju konzervansi na bazi nitritnih soli, umjetna bojila, regulatori kiselosti i pojačivači okusa. Posljednji su u zadnje vrijeme sve više tema raznih kritika; upotrebljavaju se u sve većem broju proizvoda, često i pod drugim imenima. Na deklaraciji se uz standardne oznake u obliku slova ''E'' i sl. navode još i kao ''kvašćev ekstrakt''. Najgore od svega je što se maksimalno dopuštene razine vrlo često prekoračuju.

Uz korištenje pesticida u proizvodnji ni skladištenje hrane nije iznmka; tako se npr. kod svježeg povrća krumpir zaprašuje određenom supstancom kako bi se spriječilo njegovo klijanje u dućanima i skladištima dok se jabuke, kruške i srodno voće oblažu voskom protiv truljenja.

Mainstream mediji, portali zdravog lifestylea i sl. neprestano mijenjaju razmišljanja o tome što je zdravo konzumirati a što ne. Maslac je godinama bio na crnoj listi proizvoda gdje se prednost davala industrijski proizvedenom margarinu a sada je priča opet drugačija. Jaja su štetna jer su nezdrava radi kolesterola, ista je situacija i sa slaninom.

Ključ prije svega je naravno mjera. No mnogo je razloga, statistika i brojeva koje bismo mogli upotrijebiti kako bismo nagnali ljude da paze na kvalitetu i porijeklo namirnica koje svakodnevno konzumiraju. Bitan je način na koja je određena hrana proizvedena, njezino porijeklo i sastav. Birajmo domaće namirnice, proizvedene na tracionalan način od domaćih sirovina. Namirnice kojima nisu potrebni umjetni dodaci. Prednost dajmo sezonskim namirnicama koje naše tijelo zavisno od doba godine treba. Ne suzprezajmo od domaćih jaja, mlijeka i maslaca. Od komadića slanine od prirodno uzgojenih svinja.


Podijeli ovaj članak




Komentari

cart 0 Artikala 0,00 €
text

Kategorije

  • MasterCard
  • Maestro
  • Visa
  • Diners
  • Verified by Visa
  • MasterCard SecureCode
  • Diners